Poljoprivreda predstavlja jedan od najrizičnijih sektora rada u Evropskoj uniji, zajedno sa građevinarstvom i transportom.
Uprkos napretku tehnologije i sve većem stepenu mehanizacije, ovaj sektor i dalje bilježi visoku stopu povreda, smrtnih slučajeva i profesionalnih oboljenja.
Posebno su ugroženi vlasnici malih gazdinstava, samozaposleni poljoprivrednici i sezonski radnici koji često rade bez odgovarajuće zaštite i obuke.

⚠️ Ukupan broj povreda i smrtnih slučajeva

Prema podacima Eurostata za 2022. godinu:

• U Evropskoj uniji zabilježeno je oko 2,8 miliona nesreća na radu, od čega je više od 150.000 u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (NACE A).

• Sektor poljoprivrede čini 5–6 % svih povreda na radu, ali čak više od 10 % svih smrtnih slučajeva.

• Godišnje se u poljoprivredi dogodi između 315 i 550 smrtnih nesreća, u zavisnosti od izvora.

  • Prema istraživanju SafeHabitus (2024), stvarni broj može biti i do 70 % veći od zvaničnih podataka.

Stopa smrtnih nesreća u poljoprivredi iznosi između 8 i 10 poginulih radnika na 100.000 zaposlenih, što je četiri do šest puta više od prosjeka EU.

🧍‍♂️ Najčešći uzroci povreda i smrtnih nesreća

Analize pokazuju da su najčešći uzroci povreda u poljoprivredi:

1. Upotreba mašina i vozila
   – prevrtanje traktora, hvatanje u pokretne djelove, neispravni priključci.

2. Kontakt sa životinjama
   – udarci, ugrizi, infekcije i alergijske reakcije.

3. Padovi i klizanja
   – na mokrim podovima, merdevinama, u štalama i skladištima.

4. Trovanje hemikalijama
   – nepravilno rukovanje pesticidima, herbicidima i đubrivima.

5. Požari i eksplozije
   – samozapaljenje sijena, varničenje u skladištima goriva i mašina.

Više od 40 % svih povreda uzrokovano je neispravnom opremom ili nepoštovanjem bezbjednosnih procedura.

🧪 Profesionalna oboljenja u poljoprivredi

Prema procjenama Evropske agencije za bezbjednost i zdravlje na radu (EU-OSHA):

• Više od 12 % radnika u poljoprivredi izloženo je hemijskim, biološkim i mehaničkim rizicima.

• Najčešća profesionalna oboljenja su:

  • respiratorne bolesti i alergije (npr. „farmer’s lung“ – plućna bolest izazvana gljivicama i prašinom),

  • bolesti kože (dermatitisi izazvani pesticidima i đubrivima),

  • oštećenja sluha zbog buke mašina,

  • povrede zglobova i kičme zbog težeg fizičkog rada.

Procjenjuje se da svaki peti radnik u poljoprivredi ima neki zdravstveni problem direktno povezan sa radnim uslovima.

🔥 Požari i eksplozije na poljoprivrednim gazdinstvima

Prema podacima Evropske komisije i FAO (2023):

• Godišnje se u EU dogodi između 3.500 i 4.000 požara na poljoprivrednim imanjima.

• Najčešći uzroci su:

  • samozapaljenje sijena i slame zbog vlage,

  • kvarovi na električnim instalacijama i mašinama,

  • nepravilno skladištenje goriva i maziva.

• Oko 25 % požara dovodi do potpunog uništenja objekta, a materijalna šteta procjenjuje se na više od 100 miliona eura godišnje.

🌍 Zemlje sa najvećim rizikom

Najviše stope smrtnih povreda u poljoprivredi bilježe:

Najniže stope (ispod 4,0) bilježe Njemačka, Danska, Švedska  – uglavnom zahvaljujući naprednijim sistemima obuke i većem nivou mehanizacije.